970

U srednjoj školi u Zagrebu svaki učenik mora dati 100 kuna jer nemaju za nastavu

Počela je škola, no dok se s jedne strane puno priča o reformi obrazovanja koja kreće od danas, jedna srednja škola u Zagrebu pokazala je surovu realnost hrvatskog školstva.

U ovu školsku godinu 2019./2020. kreće 318 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 38 tisuća prvašića i gotovo 146 tisuća srednjoškolaca.

Toliko spominjana kurikularna reforma ove jeseni ulazi u sve hrvatske škole i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika.

Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.

Učenike ove godine, pohvalili su se iz Ministarstva, očekuju nove metode poučavanja, nove metode vrednovanja, ali i novosti u ocjenjivanju. 

U školi u Zagrebu nemaju za nastavu pa od roditelja traže 100 kuna po učeniku

No istovremeno, Druga ekonomska škola u Zagrebu traži od roditelja svojih učenika da uplate po sto kuna s obrazloženjem da nisu u mogućnosti održavati odgovarajuću razinu obrazovanja. 

Dakle, škola u Zagrebu, glavnom gradu, nema za nastavu pa roditelji moraju plaćati ono što bi u Hrvatskoj trebalo biti besplatno. 

Obavijest prema kojoj roditelji za svoju djecu moraju uplatiti po 100 kuna stoji na službenim web stranicama škole, a potpisuje je ravnateljica škole Ana Naletilić. U njoj se navodi da se radi o "participaciji u povećanim troškovima obrazovanja". Učenici prvih razreda, navodi se dalje, platili su je prilikom upisa, a ostali učenici je trebaju platiti do 30. rujna 2019. 

Na stranicama su navedeni i podaci za uplatu. 

Objašnjenje odluke

U dodatnoj obavijesti koja je upućena roditeljima učenika Druge ekonomske škole, a koju također potpisuje ravnateljica Naletilić, stoji i obrazloženje. Ravnateljica navodi da "zbog nedostatka financijskih sredstava i povećanih troškova nastavnog procesa" nisu u mogućnosti "održavati odgovarajuću razinu te je stoga Školski odbor, uz suglasnost osnivača (Gradskog ureda za obrazovanje), donio odluku o uvođenju participacije od 100,00 kuna godišnje po učeniku".

Novac će, tvrdi se u obavijesti roditeljima, biti potrošen namjenski.

"Napominjemo da će novac prikupljen od roditelja biti trošen strogo namjenski za potrebe odgojno-obrazovnog procesa, a na kraju godine podnosit će se izvješće o trošenju sredstava s kojim ćete biti upoznati preko Vijeća roditelja. Žao nam je zbog nepopularne mjere, ali zbog održavanja nastave i mi smo, kao i druge škole, bili prisiljeni uvesti participaciju", stoji u obavijesti.

Bandić najavljuje da će povećati plaće nastavnicima ako to ne napravi vlada, a njegov Ured daje suglasnost školi da uzima 100 kuna od roditelja jer nemaju novca za držanje nastave

U obavijesti nije navedeno koje su još druge škole uvele participaciju, no navedeno je da im je suglasnost dao Gradski ured za obrazovanje. Dakle Ured za obrazovanje grada Zagreba, čiji je gradonačelnik prije nekoliko dana, u najnovijem primjeru njegovog hrabrog razmetanja tuđim novcem, najavio da će, ako vlada ne poveća plaće nastavnicima, to učiniti on. 

S druge strane njegov Ured za obrazovanje daje suglasnost školama da naplaćuju 100 kuna roditeljima jer nemaju za održavanje nastave. 

Ravnateljica: To skoro sve škole u Zagrebu imaju, mi imamo najmanji iznos

Nazvali smo jutros ravnateljicu Druge ekonomske škole kako bismo je upitali za dodatno objašnjenje ove odluke. Željeli smo je pitati i o kakvim se točno povećanim troškovima radi te jesu li potrebni novac prvo tražili od Grada. 

"To vam je tako u skoro svim školama u Zagrebu, skoro sve škole to imaju. To je u članku 19 Odluke o upisu koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja i to je temelj za odluku. Dobili smo naravno suglasnost osnivača, Grada Zagreba, i to se onda može napraviti. Škole imaju participacije od 100 do 500 kuna. To su točne informacije. Nije u redu da se sad o nama priča kad stvarno imamo najmanji iznos", rekla je ravnateljica Naletilić Indexu.

"To je valjda hrvatski standard, opći problem. Vidjeli smo da drugi imaju participaciju pa sam rekla: 'Ajde dobro, šta sad, idemo i mi'"

Pitali smo jesu li problemi s nedostatkom novca novijeg datuma i jesu li tražili novac od Grada ako im ga nedostaje. 

"Nismo ništa tražili. Potrebe su vam jednostavno sve veće. Prošle godine smo uveli e-dnevnike, imamo puno računala. Ne možemo više disati. Ne bih ništa rekla protiv Grada, lijepo komuniciramo. To je valjda hrvatski standard, opći problem. Vidjeli smo da smo da drugi imaju participaciju, da svi bolje funkcioniraju, a da mi dišemo na škrge pa sam ove godine rekla: 'Ajde dobro, šta sad, idemo i mi.'"

Reakciju smo tražili i od Ministarstva obrazovanja, a odgovor ćemo također objaviti kada ga dobijemo.