970

Prošla ekonomska kriza bacila je Hrvatsku na koljena, a sada nam prijeti nova

Hrvatsko gospodarstvo u drugom kvartalu ove godine, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poraslo je za 2,4 posto. To je znatno manje nego u prvom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto, no sve u svemu, to nije loš rast.

Usporavaju ekonomije Njemačke i Italije, najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske

No ono što zabrinjava i upućuje na moguću novu recesiju je usporavanje najvećih europskih gospodarstava, poput Italije i Njemačke. Te zemlje su nam ujedno i najveći vanjskotrgovinski partneri i ako u njima dođe do recesije, ona će se neminovno preliti i na Hrvatsku, kao i na ostatak Europe.

Hrvatska je šest godina bila u recesiji koju je dočekala potpuno nespremna

Od izbijanja globalne krize prošlo je već cijelo desetljeće. Hrvatska je tu krizu dočekala potpuno nespremna te je ostala u recesiji čak šest godina. Masovno su se gubili poslovi u privatnom sektoru, javni dug je znatno povećan, a višegodišnja recesija poklopila se i s ulaskom Hrvatske u EU, otvorile su se granice, nakon čega je uslijedio val iseljavanja. Iz zemlje je otišlo nekoliko stotina tisuća ljudi.

Je li Hrvatska sada u boljoj poziciji u slučaju nove krize i koliko je realno očekivati recesiju, upitali smo ekonomske analitičare triju većih banaka.

Ivana Jović: Kriza se prelijeva kroz trgovinske kanale, a za Hrvatsku je važan turizam

Ivana Jović, izvršna direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u, kaže da su rizici od recesije porasli zbog usporavanja velikih gospodarstava, a da prelijevanje recesijskih pritisaka ide kroz trgovinske kanale, odnosno izvoz i, u slučaju Hrvatske - turizam.

"Trgovinski rat te općenito povećana razina nesigurnosti zbog Brexita, pesimistična očekivanja te smanjenje izvoznih narudžbi utjecali su na to da njemački izvozni industrijski sektor bilježi pad, dok s druge strane domaća potražnja za sada još uvijek zadržava pozitivne izglede. S obzirom na visok značaj izvoza i automobilske industrije za njemačko gospodarstvo, ono je puno osjetljivije na spomenute nesigurnosti iz okruženja. Prema podacima za drugo tromjesečje 2019., osim Njemačke, pad BDP-a zabilježen je i u Švedskoj te u UK-u, uz stagnaciju Italije te uz rast od 0,2% u Francuskoj i Austriji, dok ostale zemlje bilježe rast u rasponu od 0,4 (Slovačka) pa do 1,1% u odnosu na prethodni kvartal (Mađarska)", ustvrdila je naša sugovornica.

"Prelijevanje recesijskih pritisaka je samo pitanje trenutka"

"Evidentno je, dakle, da su rizici porasli, očekivanja postala pesimističnija, međutim, teško je procijeniti hoće li se i u kojem trenutku EU suočiti s novom recesijom s obzirom na to da je u većini zemalja domaća potražnja i dalje snažna. Kao što smo vidjeli prije 10-ak godina, prelijevanje recesijskih pritisaka prvenstveno kroz trgovinske kanale (izvoz dobara i usluga – za nas posebno važnog turizma) nedvojbeno je samo pitanje trenutka i intenziteta”, kaže Ivana Jović.

Javni sektor bio je problem tada, a mogao bi biti i sada

Kaže i da Hrvatska danas u nekim segmentima znatno bolje stoji, no nereformirani javni sektor bio je problem onda, a mogao bi biti problem i sada u slučaju jače recesije.

“Situacija je u usporedbi s prije 10-ak godina zasigurno drugačija, što se može vidjeti i iz tzv. macroeconomic imbalance scoreboarda. Danas Hrvatska mnogo bolje stoji po pitanju nekih od pokazatelja nego što je to bio slučaj 2008. godine - što dokazuje i činjenica da smo izašli iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Bitno je poboljšana pozicija u odnosima prema inozemstvu (suficit u bilanci plaćanja; niži inozemni dug), smanjene su zaduženost i ranjivost privatnog sektora. Članica smo EU-a i na raspolaganju su nam bitna sredstva EU fondova, dio poduzetničkog sektora prošao je restrukturiranje tijekom krize i spremniji je za eventualne izazove. Ono što nam je još uvijek slaba strana je izostanak snažnije reforme javnog sektora, kako državne administracije tako i javnih poduzeća, što se može pokazati kao ograničavajući faktor u situaciji snažnije recesije”, zaključuje Ivana Jović.

Erste: Usporavanje u EU nije neočekivano, Hrvatska je na stabilnijim nogama nego prije 10 godina

Analitičari Erste banke kažu da je usporavanje u EU očekivano, a da negativno raspoloženje potiču Brexit, zaoštravanje trgovinskog rata između Kine i SAD-a te politički problemi u Italiji. Ipak, kažu da Hrvatska u takvom okruženju ima stabilne stope rasta te da je na stabilnijim nogama nego prije 10 godina.          

“Usporavanje rasta u eurozoni u velikoj je mjeri u skladu s očekivanjima krajem prošle godine. Ono što zabrinjava tržišta je povišena doza neizvjesnosti. Zaoštravanje trgovinskog rata između Kine i SAD-a, izlazak Velike Britanije iz EU-a bez ikakvog dogovora te (opetovana) politička kriza u Italiji predstavljaju ključne faktore koji doprinose negativnom sentimentu. U skladu s time, realno je očekivati usporavanje rasta kao temeljni scenarij, dok je oštrija recesija zasad ipak manje izgledna", navode u Erste banci.

"U takvom okruženju Hrvatska bilježi stabilne stope rasta, prije svega na krilima stabilne domaće potražnje, dok je izvoz očekivano usporio reflektirajuću smanjenju potražnju na ‘core’ tržištima eurozone. Domaća ekonomija danas se nalazi na stabilnijim nogama no što je bio slučaj prije 10-ak godina, ponajprije zahvaljujući uspostavljenoj fiskalnoj ravnoteži te kontinuiranom suficitu tekućeg računa platne bilance. Premda je rast i dalje dominantno ovisan o domaćoj potražnji, došlo je do promjene u odnosu omjera potrošnje te investicija, pri čemu potonje igraju sve važniju ulogu, i u kontekstu očekivanog rasta apsorpcije sredstava iz EU fondova očekivano će kompenzirati dio negativnih globalnih trendova. Nedovoljna posvećenost efikasnijem javnom sektoru te sporost u provođenju ključnih reformi i dalje predstavljaju uteg bržem povećanju investicija i potencijalnoj stopi rasta”, kažu analitičari Erste banke.

RBA: Problemi su političke, a ne ekonomske prirode

Analitičari RBA usporavanje u EU prije svega vide kao posljedicu političkih događaja, a ne kao početak silazne faze ekonomskog ciklusa te zbog toga, kako kažu, nije moguće prognozirati kretanja temeljem ekonomskih parametara.

“Nakon što je dužnička kriza u perifernim članicama europodručja prevladana standardnim mjerama monetarnog popuštanja (snižavanje referentne kamatne stope ESB na 0%) i dodatnim mjerama povećavanja likvidnosti u sustavu (ESB-ov program otkupa obveznica na sekundarnim financijskim tržištima), u posljednjih pet godina gospodarstvo u europodručju ostvarilo je solidnu stopu realnog rasta od prosječno 2% godišnje. Završetak programa otkupa obveznica nije se negativno odrazio na dinamiku u gospodarstvu europodručja, no početak povratka kamatnih stopa na pozitivne vrijednosti predviđen u 2019. odgođen je zbog nepovoljnih kretanja u okružju", navode analitičari RBA.

"Scenarij pogoršanja odnosa ne bi trebalo zanemariti"

"Recentno usporavanje u europodručju ne može objasniti silaznom fazom gospodarskog ciklusa. Uzrok usporavanja su nepovoljni neekonomski utjecaji izazvani političkim odlukama. Najveći negativni doprinos dolazi od podizanja barijera u međunarodnoj razmjeni uslijed američkih mjera za promjenu položaja u globalnoj trgovini kroz nametanje parcijalnih carina na odabrane robe u razmjeni s ciljanim trgovinskim partnerima, kao i neizvjesnim raspletom Brexita koji dovodi u pitanje buduće ekonomske odnose europodručja sa značajnim trgovinskim partnerom (Ujedinjeno Kraljevstvo). Isti neekonomski utjecaji, koji pogađaju dinamiku gospodarstva u europodručju, još jače se mogu odraziti na kretanja u gospodarstvima direktno pogođenim trgovinskim barijerama, a naročito u malim gospodarstvima sa značajnim udjelom međunarodne razmjene, a bez zaštite koju pruža integracija u grupacije (poput EU-a)", ističu naši sugovornici.

"Budući da je usporavanje gospodarstva europodručja izazvano neekonomskim utjecajima, predviđanje budućih kretanja u gospodarstvu više ovisi o političkim odlukama nego o ekonomskim parametrima koji se koriste za projekcije dinamike gospodarstva. Usporavanje gospodarstva u europodručju moglo bi prerasti u recesiju ako se navedeni neekonomski utjecaji dodatno pogoršaju. S obzirom na politički suprotstavljene ciljeve političkih moćnika u vodećim svjetskim gospodarstvima, scenarij pogoršanja odnosa u međunarodnoj razmjeni ne bi trebalo zanemariti”, smatraju analitičari RBA.

"Recesija bi se mogla produžiti"

Što se tiče položaja Hrvatske, kao i prethodnici, vide određena poboljšanja, ali upozoravaju na to da su izostale strukturne promjene.

“Domaće gospodarstvo ostvarilo je recentni rast na temelju povoljnih vanjskih utjecaja, od smanjenja cijene financiranja do rasta inozemne potražnje uslijed produbljivanja integracije u EU. Zbog tih povoljnih utjecaja izostale su strukturne promjene nužne za povećanje otpornosti gospodarstva na šokove. Ipak, u posljednjih deset godina Hrvatska je skoro prepolovila ovisnost o inozemnom kapitalu, što povećava otpornost na šokove koji mogu doći s financijskih tržišta. Iako još nije postala članica europodručja, provedena je značajna integracija domaćeg gospodarstva u zajedničko tržište EU-a, čime se smanjuje oštrina šokova kod eventualnih kriza na globalnim tržištima kapitala, roba i usluga", kažu u RBA. 

"Položaj Hrvatske oslabljen je u ljudskim resursima. Iako je dosegnuta povijesno najniža razina nezaposlenosti, što teoretski pruža veću mogućnost prilagodbe na šokove, u praksi bi se zbog brzih promjena na tržištu rada u slučaju nepovoljnih kretanja u gospodarstvu moglo dogoditi da se recesija produži zbog nemogućnosti povećanja zaposlenosti u djelatnostima otpornim na krizu”, zaključuju analitičari RBA.