970

Doznajemo: Optužba za silovanje protiv Škare je tek početak

Zaposlenica Autokluba Siget koja je istupila u javnost i progovorila o silovanju koje je, kako tvrdi, doživjela na radnom mjestu od svog šefa, predsjednika kluba Damira Škare, tek je prva koja je to napravila.

"Ona je skupila dovoljno hrabrosti da prijavi Škaru, međutim istovremeno treba razmišljati o ženama koje su bile u istoj ili sličnoj situaciji pa su odlazile iz Autokluba, puno ih je davalo otkaze upravo zbog seksualnog nasilja. U Autoklubu su radile od 2 tjedna do 2 mjeseca, više se nisu zadržavale, a čula sam da će se neke žene također odlučiti na prijavu. Mnoge se boje. Čini mi se da je to univerzalan problem, imamo situaciju da smo zemlja u kojoj pravosuđe dobro ne radi, a imamo moćnike koji misle da mogu raditi što žele jer su zaštićeni političkom strankom. Ono što je isplivalo je da ona nije jedina žrtva", rekla je za Index Maja Mamula, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava u partnerstvu.

"Za prijetnju djeci treba ići posebna kaznena prijava"

Ona preko 25 godina radi sa žrtvama seksualnog nasilja i navodi kako je u ovom slučaju fascinantno to da je Škaro, nakon što je saznao da ga je žrtva prijavila, pobjegao u BiH te se, govori nam, tek nakon što je izdana potjernica za njim i na nagovor odvjetnika vratio u zemlju.

"To je zabrinjavajuće, njega štiti stranka, a trebamo reći i kako naše pravosuđe i sustav općenito nisu neovisni. Nadam se da će se pokazati drugačije na ovom primjeru", rekla je ona.

Posebno je istaknula kako se nada da će policija i sud ozbiljno uzeti u obzir prijetnje koje je Škaro, kako tvrdi žrtva, indirektno uputio žrtvinoj djeci.

Podsjetimo, nakon što je doznao da ga je prijavila policiji, Škaro je žrtvi, kako je ona ispričala, poslao poruku "Kako su ti djeca?"

"Ako ova indirektna prijetnja ne bude tretirana kao zasebna prijava za kazneno djelo, onda nemamo što govoriti o pravdi u pravosuđu. Minimalno što očekujem da će i za to ići prijava", rekla nam je Mamula.

U svijetu maksimalno 10 posto slučajeva silovanja završi pravomoćnom presudom

Pitali smo je koliko je prijava za silovanje u Hrvatskoj završilo pravomoćnom presudom, na što je rekla da tih podataka za Hrvatsku nemamo.

"Prema svjetskim podacima, od prijave za silovanje pa do pravomoćne presude u razvijenim zemljama se govori da je taj broj opao na 6 do 10 posto. Znači, maksimalno 10 posto slučajeva silovanja završi pravomoćnom presudom. A mi imamo problem da od silovanja pa do prijave silovanja već opada broj jer puno žena ne želi prijaviti silovanje iz straha. Također moram reći i da je poražavajući broj slučajeva koji završavaju pravomoćnom presudom, takvih je doista malo", rekla nam je Mamula.

Istaknula je i kako su tijekom godina u pomoć, nakon što bi im se javila žrtva silovanja ili spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, najčešće zvali pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova koja je imala ovlasti potom slati inspekciju tim firmama.

Kontaktirali smo potom pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić, a u odgovoru za Index je navela da im se žrtva silovanja, zaposlenica AK-a Siget, javila nakon što ju je policija uputila na to.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: Žrtva je bila kod nas

"U konkretnom slučaju pravobraniteljica za ravnopravnost spolova već provodi ispitni postupak temeljem nadležnosti, a koordinirano i u sinergiji s policijom koja je i samu žrtvu uputila da se, osim prijave njima za kazneno djelo silovanja, obrati i našoj instituciji, što je ona i učinila", kazala je Ljubičić.

Pitali smo ju je li tijekom godina zaprimila još neku prijavu protiv Škare, na što je odgovorila da nije.

Također je navela da je u 2018. godini broj prijava za spolno uznemiravanje rastao. Od ukupno 458 pritužbi građana i građanki u 2018. godini na kojima je radila, 121 pritužba odnosila se na neki od oblika spolne diskriminacije u području zapošljavanja i rada (26,4 posto), od čega se 39 pritužbi (32,3 posto) odnosilo na diskriminacijske osnove iz čl. 8. Zakona o ravnopravnosti spolova – uznemiravanje i spolno uznemiravanje.

Zakon o ravnopravnosti spolova u svom članku 8. definira uznemiravanje i spolno uznemiravanje kao svako neželjeno ponašanje koje je uvjetovano spolom osobe ili koje je spolne prirode, a koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva te koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Pravobraniteljica naglašava kako je u 2018. registrirala trend blagog porasta broja pritužbi za spolno uznemiravanje iz čl. 156. Kaznenog zakona, a koji za to kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do jedne godine. Uvjet za primjenu ovog članka Kaznenog zakona na počinitelje jest odnos nadređenosti i/ili zavisnosti između počinitelja i žrtve.

Žrtva sve teško podnosi

"Temeljem članka 23. Zakona o ravnopravnosti spolova, kad sazna za povrede Zakona o ravnopravnosti spolova s obilježjima kaznenog djela, pravobraniteljica je dužna podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, a što je u 2018. godini učinjeno u ukupno 4 slučaja. U većini podnesenih prijava pravobraniteljice državna odvjetništva podižu optužnice protiv počinitelja", odgovorila nam je Višnja Ljubičić.

Razgovarali smo i sa žrtvinom odvjetnicom Moranom Rabar koja nam je samo kratko rekla da njezina klijentica psihički vrlo teško podnosi ovu situaciju.