970

Policija tvrdi da ih se ne smije snimati. Imamo važnu odluku koja kaže suprotno...

"Kako službena osoba nije privatna osoba, te ne može imati zaštitu privatnosti kao i građanin, i to istovremeno raspolagati pravima službene osobe, slijedom toga nisu ni povrijeđena njihova prava kao prava pojedinca na privatnost", stoji u službenom rješenju dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva koje je odbacilo kaznenu prijavu policije zbog "neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja" s kraja 2017. godine.

Naime, dubrovački policajci su prije dvije godine podigli kaznenu prijavu protiv svog sugrađanina koji je snimao obavijesni razgovor s njima, a da pritom za to nije imao dozvolu policajaca. Dubrovčanin, čiji podaci su poznati redakciji Indexa, snimao je policajce jer je s njima "imao neugodna iskustva".

Ako je suditi prema rješenju dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva, čini se da policija nije bila u pravu ni kada je prošlog tjedna tvrdila kako se policajce ne može snimati bez njihove privole. Čini se da nije imao pravo ni policajac koji je intervenirao protiv građanina jer je nedavno na Krčkom mostu mostarinu plaćao u kovanicama.

On se tada pozvao na nepostojeći zakon koji kaže da je "službene osobe zabranjeno snimati". No, krenimo redom.

Zakon koji zabranjuje neovlašteno prisluškivanje i snimanje ne spominje ni policajce ni "službene osobe"

U Zakonu o policiji ne postoji odredba prema kojoj bi bilo zabranjeno snimanje policajaca ili ona u kojoj se spominje snimanje službene osobe. U Kaznenom zakonu spominju se odredbe koje se tiču neovlaštenog snimanja i prisluškivanja, no riječ je o općenitim odredbama. One se odnose na sve građane, no opet nema odredbi koje posebno reguliraju "snimanje službene osobe". Članci 143. i 144. tako uređuju neovlašteno "zvučno snimanje" i "slikovno snimanje".

Predviđena je kazna do tri godine zatvora, i to za one koji bez znanja sugovornika snimaju sugovornika u razgovoru koji je privatan, kao i za one koji neovlašteno prisluškuju. Ista kazna očekuje onoga tko tako snimljene sadržaje ili sadržaje prisluškivanih razgovora iznese u javnost te tako naruši privatnost osobe koja je snimana, odnosno prisluškivana. 

U MUP se "vade" na GDPR

Prema rješenju dubrovačkog Općinskog državnog odvjetništva (ODO) iz 2017. godine, koje objavljujemo u cijelosti, razvidno je kako se MUP pozvao na kršenje članka 143, no ODO je to odbacio, tvrdeći kako se taj članak ne odnosi na policajce. Tako je rješenje Općinskog državnog odvjetništva u suprotnosti i s odgovorom koji nam je MUP poslao prošlog tjedna kada smo ih upitali je li moguće snimati policajce. U MUP-u su se tada, podsjetimo, pozvali na tzv. GDPR.

"Opisano ponašanje predstavlja grubo narušavanje privatnosti i dostojanstva policijskog službenika na njegovom radnom mjestu, odnosno pri obavljanju radnih dužnosti te moguću zlouporabu osobnih podataka, posebice ako bi se predmetni osobni podaci javno objavljivali, odnosno na moguće počinjenje kaznenog djela 'Nedozvoljena uporaba osobnih podataka' iz čl. 146. Kaznenog zakona", objašnjavaju iz MUP-a odgovarajući na upit Indexa.

Državno odvjetništvo: Policajci nisu privatne osobe, nema govora o narušavanju privatnosti

U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu kako snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audio ili video uređajem, bez izričite privole policijskog službenika, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka jer za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj ni zakonita svrha.

Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva iz 2017. godine jasno je kako službene osobe nisu privatne pa prema tome nema ni govora o narušavanju privatnosti. U MUP-u, a protivno tom tumačenju, smatraju da se na njih odnosi članak 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, sukladno kojem je obrada osobnih podataka zakonita samo ako je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha.

Državno odvjetništvo je više puta odbacivalo prijave protiv građana koji su ih snimali

Kako doznajemo, Općinsko državno odvjetništvo u više je sličnih slučajeva odbacivalo kaznenu prijavu policije protiv građana koji su ih neovlašteno snimali. No valja naglasiti da je Uredba o zaštiti podataka, tzv. GDPR, nastupio na snagu sredinom 2018. godine, dok je rješenje s kraja 2017. godine.

Policajci su se, isto tako, a što nam je i potvrđeno, obratili Agenciji za zaštitu osobnih podataka zbog snimki koje su završile na društvenim mrežama i u medijima, dok su od Ravnateljstva policije tražili se da se usvoji novi zakon koji bi se odnosio na službene osobe i kojim bi se dodatno zaštitili privatnost i osobni podaci policajaca. No njihovom zahtjevu nije udovoljeno.

Podsjetimo, naše istraživanje o tome je li snimanje policije legalno ili nije krenulo je sa slučajem s Krčkog mosta, kada je jedan vozač htio platiti mostarinu u kovanicama. On je snimao trenutak kada je službenik odbio naplatiti mostarinu u kovanicama, a dok je snimao video, ispred njegovog automobila pojavio se policajac koji je prvo zatražio da se snimatelj udalji, a potom i da prekine snimati.

Većina policajca nema problema sa snimanjem

"Prekinite snimanje. Snimanje službene osobe je kazneno djelo", rekao mu je, između ostalog, policajac.

Iz svega priloženog, čini se da snimanje policajca, pogotovo na javnom mjestu za vrijeme koje obavlja svoj posao, ipak nije kazneno djelo. U većini slučajeva policajci nemaju ništa protiv da ih netko snimi pri postupanju na ulici. No oni kojima to smeta ipak traže žešće i jasnije kažnjavanje za neovlašteno snimanje.