970

Kuščević je ispričao kako se obogatio. Ta priča jako smrdi

"Imate 44 godine. Objasnite nekom mladom Hrvatu kako do svoje 44. godine može imati i 7 do 9 milijuna kuna imovine", rekao je novinar N1 ministru uprave Lovri Kuščeviću koji se proteklih tjedana našao u nizu skandala oko neprijavljene imovine, ali i dugova prema državi i vjerovnicima ostavljenih u propaloj tvrtki koji su još 2011. godine iznosili više od milijun kuna.

"Nije mi tolika imovina", započeo je Kuščević, a onda mu je novinar rekao: "U redu, ajmo reći da je 5. Kako do 5 milijuna kuna imovine?"

Od branja "levande" do ministarske pozicije i milijunskih nekretnina

"Vrlo jednostavno”, uvjereno je odgovorio ministar i nastavio nizati svoj životopis: "Tako da završi fakultet, tako da kao đak, srednjoškolac radi najteže poslove na otoku Braču poput branja 'levande', otkupa višanja, tako da kao student ima svoj biznis, prodaje na štandovima, tako da čim završi studij i odsluži Hrvatsku vojsku, otvori tvrtku, radi, zarađuje. Tako da, zahvaljujući dobrim izbornim rezultatima i zahvaljujući obrazovanju, ima pristojnu plaću općinskog načelnika, pristojnu plaću ministra. Tako da zaposli suprugu, da i supruga ostvari prihod. I onda, vrlo jednostavno, u tih dvadesetak godina čovjek zaradi za život”, pojasnio je Kuščević novinaru.

Nakon ministrove izjave 44-godišnjacima i 44-godišnjakinjama diljem Hrvatske preostaje samo da se upitaju zašto nisu izabrali "jednostavni" ministrov put i u dvadesetak godina zaradili milijune umjesto da komplicirano krpaju kraj s krajem.

Stoga pogledajmo malo ministrov jednostavni put i recept kako do pet milijuna kuna, kako kaže ministar, ili devet, koliko su novinari procijenili da ima. 

Preskočit ćemo ovdje branje "levande” i "otkup višanja” pod pretpostavkom da u studentskim danima, i to tijekom napornog Pravnog fakulteta, nije stigao ubrati toliko lavande da si priskrbi ozbiljan kapital za buduća ulaganja. I krenut ćemo s njegovim "tvrtkama”, "radom” i "zarađivanjem”. 

Od 2000. do 2003. godine radio kao voditelj trgovine u tvrtkama koje će kasnije propasti

Nakon što je završio fakultet, Kuščević je u periodu od 2000. do 2002. godine radio kao voditelj u dvije tvrtke - Carrari Brač za prodaju kamena i mramora, koja je u to doba imala tri zaposlenika i prosječnu plaću od 2364 kune, te u tvrtki Bolka s dvadesetak zaposlenika i prosječnom plaćom od oko 1400 kuna. Obje tvrtke propale su nekoliko godina nakon Kuščevićeva angažmana.

2002. godine osniva tvrtku koja će završiti u stečaju i dugovima

Kuščević je potom 2002. godine osnovao vlastitu tvrtku "Kuščević d. o. o.", s početnim kapitalom od 20 tisuća kuna, koja je također godinama kasnije propala. Točnije, otišla je u stečaj s više od tristo tisuća kuna duga državi za razne poreze te preko milijun kuna dugovanja prema dobavljačima. Tvrtka se bavila trgovinom namještajem. A kako će otkriti mediji, ostala je dužna i jednom bračnom paru iz Splita kuhinju koju su platili oko 24 tisuće kuna, ali ni nakon godina sudskih procesa nisu je dobili.

U svojoj tvrtki zarađivao oko 70 tisuća kuna godišnje

Tvrtka je u početku, 2003. i 2004. godine, imala dobit od oko 40 tisuća kuna, no već 2005. godine gubitak je bio gotovo sto tisuća kuna, a 2006. gubitak je iznosio 264 tisuće kuna. U ovoj tvrtki današnji ministar zarađivao je godišnje 70 tisuća kuna, stoji tako u imovinskoj kartici. Aktualni je ministar bio direktor do 2005. godine, kada postaje načelnik Općine. 

Tako da je teško održiva teza kako Kuščević od 2005. godine nije imao veze s tvrtkom. 

Kuščević ne želi odgovarati na upite Indexa. No, teško da može reći, kao što je spomenuo neki dan, da se od prodaje tvrtke - obogatio.  

Nakon privatnog biznisa zarađuje oko 11 tisuća kuna kao načelnik 

No vratimo se na daljnju Kuščevićevu karijeru. Kako smo napisali, od 2005. godine pa do 2016. godine bio je načelnik Općine. U to doba zarađivao je oko 11 tisuća kuna plaće, sudeći prema imovinskim karticama od 2011. godine. 

No već te godine Kuščević je prijavio kuću s okućnicom i ukupnom površinom od tisuću kvadrata u Nerežišću, tada procijenjenu na sedam milijuna kuna. Prijavio je i 4 tisuće kvadrata građevinskog zemljišta u vlasništvu supruge, 2500 kvadrata voćnjaka te 15 tisuća kvadrata šume u Nerežišću. Kao i poslovni prostor od 360 kvadrata u Supetru. Vrijednost imovine bila je već tada veća od 8 milijuna kuna, a tu su još bila tri automobila, jedrilica te kamp-kućica.

Niže imovinu, počinje se baviti i iznajmljivanjem

Zanimljivo je što je Kuščević naveo da je do te imovine došao svojim radom, kreditima te dijelom od prodaje imovine. Nije prijavio nikakvu ušteđevinu. Te godine prijavio je prihod od imovine u visini od 180 tisuća kuna.

Naime, Kuščević, odnosno njegova supruga, bavili su se iznajmljivanjem te su 2016. godine na godišnjoj razini imali zaradu od 80 tisuća kuna. Te godine prijavio je i gospodarski objekt u Nerežišću od 60 kvadrata, odnosno kuću s okućnicom procijenjenu na 200 tisuća kuna koju je kupio, kako se navodi u kartici - "prodajom imovine".

Kada se usporede imovinske kartice iz 2011. i 2016. godine, vidljivo je kako od imovine jedino nedostaje poslovni prostor u Supetru koji je prodao, dok je ostala imovina kvadraturom ista.

Kuščevićevo bogaćenje postaje jasnije kad se vidi kako je došao do nekretnina

Kuščevićevo bogaćenje ipak postaje nešto jasnije nakon otkrića Indexa da je za samo 50.000 kuna dobio šest vrijednih parcela, a od toga su mu četiri dodijeljene u jednom danu presudom sutkinje Ivane Domić, bivše predsjednice supetarskog suda protiv koje se godinama vodi sudski postupak baš zbog sličnih presuda donesenih između 1995. i 2004. godine. Druga dva zemljišta kupila je Kuščevićeva supruga Zorana, dok je on bio načelnik, za 50 tisuća kuna. 

Jednu, od vlasnika iz Zagreba, platila je 20 tisuća kuna, dok je u drugu, kupljenu od danas pokojnog Nerežišćanina, investirala 30 tisuća kuna. U kupoprodajnim ugovorima nisu navedene površine parcela, a obje su naknadno cijepane i iz njih su nastajale nove čestice, no iz podataka dostupnih u zemljišniku i katastru može se zaključiti da se čestica kupljena od Zagrepčana u prosincu 2008. godine izvorno prostirala na 2952 metra četvorna, što znači da je plaćena minornih šest kuna po kvadratu, odnosno manje od eura. Druga, kupljena od Nerežišćanina u siječnju 2009. godine, zauzimala je 804 četvorna metra. Dakle, da bi postala njezina vlasnica, supruga aktualnog ministra, a tada općinskog načelnika Kuščevića, platila je oko 37 kuna po kvadratu.

Prenamjena zemljišta dok je Kuščević bio načelnik

Prema podacima dostupnim na stranicama Općine Nerežišća, u toj zoni nije bila dopuštena gradnja sve do 2015. Tada, u posljednjoj godini Kuščevićeva načelničkog mandata, ona je prenamijenjena u građevinsku. Time vrijednosti Kuščevićevih nekretnina, jasno, lete u nebo. Lani u ožujku Zorana Kuščević od ukupno 3756 kupljenih kvadrata prodaje 1951 za čak 200 tisuća eura zagrebačkoj Gold gradnji koja tamo gradi vile s bazenima. Drugim riječima, za 102 eura po kvadratu, odnosno nekih 758 kuna po kvadratu.. Evo kako nam je Kuščević SMS-om pokušao objasniti ovaj nezapamćeni skok vrijednosti: "Vrijednost zemljišta na otocima je u stalnom porastu, na dobrobit svih mještana, a tako će se vjerujem i nastaviti."

Od 2016. godine kao ministar ima plaću 17.440,48 kuna

Nakon karijere načelnika 2016. godine Kuščeviću rastu primanja jer ulazi u vladu Tihomira Oreškovića kao ministar graditeljstva i prostornog uređenja s plaćom od 17.440,48 kuna, a na popis svoje imovine dodaje te godine i novu šumu u Nerežišću od 3528 kvadrata. Sljedeće godine postat će ministar uprave s plaćom od otprilike 18.300 kuna.

Kuščevića primanja, međutim, po svemu što je dosad otkriveno o njegovim nekretninama, prilično su zanemariv dio njegova bogatstva.