970

Je li Veljača pokrenula nešto što će promijeniti Hrvatsku kao #MeToo Ameriku

"Društvo okreće glavu i tome mora doći kraj. Uvijek je u pravu muškarac, a moj silovatelj je jak i nisam mogla ništa učiniti", rekla je jedna od tisuća žena koje su, kao i tisuće muškaraca, u subotu izašle na prosvjed "Pravda za djevojčice" u 15 hrvatskih gradova.

Ova žena, Alenka Fuček, bila je jedna od dvije koje su, na prosvjedu u Čakovcu, skupile snagu, javno istupile i progovorile o svojoj najdubljoj traumi - o proživljenom silovanju.

"Do sada nisam prijavila silovanje jer me sramota. Ono što je meni moj prijatelj uradio nikome ne bih poželjela. Rekla sam mu da ću ga prijaviti i to ću sada konačno uraditi", rekla je na kraju, kako prenosi MeđimurjePress.

Pitanje je bi li se ipak na to odlučila da Jelena Veljača i njene kolegice iz Inicijative #spasime, Platforma za reproduktivna prava, Ženska soba - Centar za seksualna prava i Zaklada Solidarna nisu organizirale ovaj veliki prosvjed, kojim su poslale poruku njoj i svim drugim žrtvama seksualnog nasilja da nisu same i zaboravljene.

Kako bi izgledali slučaj Škaro i zadarski slučaj bez "pritiska" medija i aktivista?

Poručile su da je nekažnjavanje zločina zapravo zločin i da žrtve nasilja u Hrvatskoj ne dobivaju adekvatnu zaštitu. Od ministra pravosuđa zatražile su da odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Ivana Markovića zbog neprofesionalnog i nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve.

Riječ je, podsjetimo, o slučaju u kojem su petorica mladića sa šireg zadarskog područja osumnjičena za silovanje 15-godišnje djevojke, a koji je šokirao javnost zbog puštanja osumnjičenih na slobodu.

Od Državnog odvjetništva organizatorice su zatražile da hitno premjesti sudski postupak sa zadarskog Županijskog suda na drugi sud, kako bi se onemogućio pritisak na sud, a od vlade i sabora da hitno usvoje izmjene Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te da uvedu strože kazne za silovanje. Osumnjičeni mladići prijavljeni su upravo za to sporno kazneno djelo, za koje je predviđena manja kazna nego za silovanje.

Još jedna hrabra žena, zaposlenica Autokluba Siget čiji je identitet iz razumljivih razloga tajan, skupila je također snagu i prijavila svog šefa Damira Škaru za silovanje. Jednako je razumljivo zašto se u početku bojala prijaviti ovog moćnog HDZ-ovca, olimpijca, bivšeg saborskog zastupnika i osobnog izaslanika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na Kongresu sportskog turizma čiji je Facebook profil pun fotografija s nekima od najmoćnijih ljudi u državi. Na kraju ga je prijavila na nagovor liječnice.

Za emisiju Provjereno Nove TV otkrila je potresne detalje silovanja na radnom mjestu za koje optužuje Škaru. Otkrila je i da sigurno nije jedina žrtva zlostavljanja jer je vidjela i druge zaposlenice autokluba kako izlaze uplakane iz Škarinog ureda, a neke su zbog toga i dale otkaz. On ju je pak navodno pokušao podmititi, a zatim je i zastrašiti pitajući je "kako su joj djeca". A nakon što je uhićen i pritvoren, njegov odvjetnik je podigao tužbu protiv žene koja ga je prijavila i novinara Nove TV zbog "odavanja tajne iz istrage".

Nažalost, pitanje je kako bi se slučaj uopće odvijao i bi li Škaro u pritvoru čekao suđenje da se ova žena nije obratila medijima. Baš kao što je itekako upitno kako bi se odvio slučaj s optužbom za grupno silovanje u okolici Zadra. Bi li izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zadru poništilo odluku suca istrage Markovića, koji je pustio osumnjičene silovatelje na slobodu?

Opipljivi revolt javnosti zbog odluke suda

Bilo kako bilo, jasno je da se u Hrvatskoj događa nešto veliko po pitanju reakcija na seksualno nasilje i često više nego upitnog tretmana žrtve od sudova i drugih državnih institucija, kao i šireg društva.

Ogorčenje i revolt javnosti zbog puštanja osumnjičenih silovatelja iz Zadra na slobodu bili su gotovo opipljivi, kako na društvenim mrežama tako i na prosvjedima diljem zemlje. Čak je i France Presse pisao o masovnom bijesu u Hrvatskoj.

Nije čudno ni što je gostovanje Jelene Veljače u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2 izazvalo toliku pozornost, a njihova žustra i na momente neugodna prepirka, koja se vrtjela oko toga što bi žrtva seksualnog zlostavljanja trebala napraviti, izazvala jednako žustre i polarizirane reakcije na društvenim mrežama.

Naime, kad je razgovor došao na temu #MeToo, globalne kampanje protiv zlostavljanja i silovanja koje čine moćni muškarci iz svijeta zabave, medija, politike i akademije, voditelj Aleksandar Stanković nije se mogao načuditi zašto je američka glumica Salma Hayek 14 godina šutjela o tome kako ju je producent Harvey Weinstein seksualno napastovao.

Veljača: Svijet u kojem živimo doživljava ozbiljnu promjenu

"Kad je ona trebala prijaviti seksualno nasilje? Onda kad je ona spremna prijaviti seksualno nasilje i ni sekunde prije. Vjerujte mi, žene koje su gurnute u taj proces, a da nisu psihički i emotivno spremne na to, koji god njihovi razlozi bili, mogu završiti fatalno", odgovorila mu je Veljača.

Hayek zaista nije bila prva žena koja je optužila Weinsteina za seksualno napastovanje ili silovanje. A prva koja je to učinila, glumica Alyssa Milano, zasigurno nije mogla zamisliti kakav će odjek njeno priznanje, praćeno pozivom da i druge žrtve objave svoju priču s heštegom #MeToo, imati - što je naglasila i sama Veljača.

A onda je Stanković pitao svoju gošću za komentar na kritike francuske glumice Catherine Deneveuve da se u #MeToo pokretu velikim dijelom radi o puritanstvu, pa i mržnji prema muškarcima te da se on želi ukinuti razliku između seksualnog uznemiravanja i udvaranja.

"Rekla bih da su očito dio patrijarhalnog društva koje mogu čak i razumjeti s obzirom na godine i iskustvo dame koju ste spomenuli. Moramo svi skupa shvatiti da svijet u kojem živimo u ovom trenutku doživljava jednu ozbiljnu promjenu. Ona nije samo promjena zakona. Ona je i promjena diskursa, načina na koji se gledaju stvari i ja mogu razumjeti da netko tko je pripadnik neke druge generacije ne može ni iskustveno ni emotivno do kraja shvatiti što se događa", odgovorila mu je Veljača, ističući monumentalni značaj ovog pokreta koji je potekao iz SAD-a, odnosno Hollywooda, ali ima globalni doseg.

Je li onda i Hrvatska, prosvjedima "Pravda za djevojčice", postala dio te globalne promjene? Je li to bio naš #MeToo trenutak?

Mamula: Prvi put u povijesti seksualno nasilje je postalo tema koja zanima sve žive

O tome smo razgovarali s koordinatoricom Ženske sobe, psihologinjom Majom Mamulom.

"Sigurno postoje sličnosti, ali ne nužno do kraja. Ako gledamo pokret #MeToo, on kad je krenuo, krenuo je od žena koje su doživjele seksualno nasilje, na način da im je bilo dosta i da su krenule javno govoriti o tome što su proživjele. A kad s druge strane gledamo inicijativu #spasime, ona nije krenula od žrtava, nego od medijski eksponiranih osoba, dakle primarno od Jelene i njene ekipe, koje su jednostavno reagirale na sve ovo što se događa godinama, a što nije nikad bilo u žiži javnosti. Ono što je sigurno je da je Hrvatska, za razliku od većine drugih zemalja regije, imala jak pokret ženskih organizacija koje su niz godina predano radile na problemu nasilja nad ženama", kaže nam Mamula.

"I evo sad ovo što se dogodilo, ja ne znam kako bih to nazvala, mi smo sad preplavljene svim ovim što se događa, jer sad žrtve zovu mahnito, osobe koje su to preživjele, zovu novinari. Očito je ono što se dogodilo to da je prvi put u povijesti seksualno nasilje postalo tema koja zanima sve žive. Sad je optimalno vrijeme da se iskoristi ovaj val i da se kaže - da, ta tema je tu, ta tema je važna i da na razini bavljenja tom temom praktično nemamo ništa. Mi ne možemo ovisiti o jednoj organizaciji", dodaje Mamula.

Jesu li rješenja za problem seksualnog nasilja na vidiku, pitali smo.

"Mijenjaju se zakoni, sutra u vladu idu prijedlozi izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Dakle, definitivno se događaju konkretne stvari. Istovremeno je vlada odlučila do kraja godine otvoriti dovoljan broj skloništa prema preporukama Vijeća Europe", odgovara Mamula: "Događa se nešto značajno i treba iskoristiti spremnost državnih institucija, vlade, ali prije svega građanki i građana ove zemlje koji su počeli malo ozbiljnije promatrati ovu temu."

Mamula: Treba nam i prevencija i podizanje svijest

"Slučaj Daruvarac je meni bio jedan od bitnih primjera. Ono što sam ja pokušavala, komentirajući i ovaj slučaj, bilo je da poručim: dajte da se zajednica digne i stane uz žrtvu, a ne da se događa uvijek isto, da je prvo reakcija da je to strašno, a da nakon tri dana kreće priča da je žrtva to možda sama zaslužila.

Mamula je u razgovoru za Index istaknula i dvije razine rješenja na kojima treba istovremeno raditi: "Jedna razina je prevencija, i to od najranije dobi, a druga je podizanje svijesti, prije svega građanstva. Ako mi nemamo prevencijske programe za seksualno i drugo nasilje, prije svega u školama, ako ovisimo o razini svijesti, pa se to događa od slučaja do slučaja umjesto da su prevencija i osvještavanje kontinuirani i sistematični, kao što se i zahtijeva u Istanbulskoj konvenciji, onda smo opet u toj situaciji da ovisimo o reakciji javnosti.

Mamula je naglasila i bitnu ulogu medija u aktualnoj promjeni svijesti o seksualnom nasilju. "Teško mi je zamisliti da bi se događale ovakve spontane reakcije, da se prosvjed održava simultano u nekoliko gradova, da inicijative kao što je #spasime nisu bile medijski pokrivene."

Mamula: Medijska pažnja sprječava zlostavljače moćnike da prođu nekažnjeno

"Mi smo se u Ženskoj sobi uvijek dvoumili kad bi nas žrtva pitala treba li izaći u medije ili ne, zbog straha od sekundarne viktimizacije, ali s druge strane, postoje slučajevi u kojima je žrtva bila u ozbiljnoj opasnosti od počinitelja moćnika koji mogu što hoće, ali ih je upravo ta medijska pažnja sprječavala da rade što hoće i prođu nekažnjeno", dodaje Mamula.

Ima li šanse da onda i u Hrvatskoj zaživi #MeToo pokret? Slučaj osumnjičenog silovatelja Damira Škare bio bi najbliža paralela tom pokretu i mogući nagovještaj takvog vala. Društvo je, izgleda, konačno prestalo okretati glavu od silovanja.

"Hoće li se poslije ovoga povećati broj osoba koje će izlaziti u javnost o seksualnom nasilju koje su proživjele? Vjerujem da hoće. A hoće li reakcija baš biti pozitivna? Nisam sigurna. Mislim da smo došli do razine kad se može početi govoriti o tome. Ali ako #MeToo pokret i dandanas izaziva sva ta propitivanja, zašto je šutjela 14 godina i slično, ne vjerujem da će u Hrvatskoj biti bolje", zaključuje Mamula.