970

Gotovo trećina Hrvata ne želi da im dijete bude u vezi s crncem

Eurobarometar je objavio rezultate velikog europskog istraživanja o diskriminaciji u Europskoj uniji, koje je provedeno na čak 27.438 Europljana. U Hrvatskoj je metodom osobnog intervjua za ovo istraživanje ispitano 997 ispitanika, a rezultati pokazuju da su Hrvati uvjereni kako u Hrvatskoj ima manje diskriminacije nego što je prosjek EU-a.

Na početku izvještaja od 424 stranice ističe se da su “jednakost pojedinaca i pravo na izostanak diskriminacije obuhvaćeni Europskom poveljom o temeljnim pravima” te da je u EU diskriminacija na temelju spola, nacionalnosti, religije, rase, invalidnosti i seksualne orijentacije zabranjena. Istraživanje je provođeno u svibnju ove godine u svih 28 članica EU-a, a pokriva područja poput toga smatraju li se ispitanici žrtvama diskriminacije, percepcije ispitanika o raširenosti diskriminacije, stavova prema LGBTI ljudima, stavova prema Romima, diskriminacije na radnom mjestu itd.

Poboljšanje u odnosu na 2015.

Dobra vijest je da su se stavovi prema diskriminiranim skupinama poboljšali u odnosu na istraživanje iz 2015. godine te sve veći broj ljudi ne bi imao nikakvih problema s time da osoba iz diskriminirane grupe bude izabrana na visoku političku poziciju u njihovoj zemlji. Također, u odnosu na prije četiri godine veći je broj ispitanika koji nemaju problema s time da na radnom mjestu surađuju s osobom iz diskriminirane skupine.

No, treba naglasiti i da rezultati variraju po članicama EU-a: u zemljama poput Velike Britanije, Irske, Nizozemske i Španjolske velik broj ljudi nema problema s time da im je radni kolega pripadnik diskriminirane skupine, dok je taj postotak značajno manji u članicama poput Mađarske, Bugarske i Litve.

Hrvati misle da u Hrvatskoj ima manje diskriminacije od prosjeka Europske unije. To nije istina

Kada je riječ o Hrvatskoj, u području percepcije diskriminacije znakovito je da su Hrvati uvjereni kako kod nas ima manje diskriminacije od prosjeka EU-a. Primjerice, na nivou EU-a 61 posto ispitanika smatra da je diskriminacija prema Romima raširena, dok tek 53 posto Hrvata smatra da je u Hrvatskoj raširena diskriminacije prema Romima. 59 posto ispitanih na nivou Unije smatra da je raširena diskriminacija prema etničkom porijeklu, a u Hrvatskoj isto misli tek 41 posto ispitanih.

Zapravo, u svakoj kategoriji se pokazuje da su Hrvati uvjereni kako u Hrvatskoj ima manje diskriminacije nego što je prosjek EU-a, no riječ je o percepciji koja zapravo otkriva da Hrvati u značajnoj mjeri ili ne znaju što je diskriminacije i ne mogu je prepoznati ili pak smatraju da je diskriminacija nešto pozitivno. Čak 52 posto hrvatskih ispitanika je tako uvjereno da u Hrvatskoj uopće nema diskriminacije homoseksualaca, lezbijski i biseksualnih osoba, a 64 posto misli da u Hrvatskoj nema diskriminacije po spolu.

Nadalje, samo 45 posto hrvatskih ispitanika bi se osjećalo ugodno da na najvišu političku funkciju u zemlji bude izabrana osoba koja je gej, dok je prosjek EU-a 64 posto, skoro 20 posto više. Među Hrvatima još gore prolaze interseksualne i transrodne osobe: tek 37, odnosno 36 posto ispitanika iz Hrvatske bi se s takvom osobom na najvišoj političkoj funkciji osjećalo ugodno, dok je prosjek EU-a 54, odnosno 53 posto.

Homofobija, ksenofobija, antisemitizam...

Zanimljivo je i što Hrvati misle o tome kada se s različitošću i pripadnicima diskriminiranih skupina suoče u privatnom životu, što otkriva pitanje koje se bavi time kako bi ispitanici reagirali da im je potomak u ljubavnoj vezi s pripadnikom ili pripadnicom određene skupine. U Europskoj uniji 72 posto ispitanih ističe da bi se osjećalo ugodno da i je dijete u vezi s homoseksualcem, lezbijkom ili biseksualnom osobom, dok u Hrvatskoj isti stav dijeli čak 20 posto manje ljudi, njih 52 posto. Čak 26 posto Hrvata bi se u takvoj situaciji osjećalo neugodno, dok je europski prosjek tek 12 posto.

Zabrinjavajuće je i što se iz pitanja o odnosu prema ljubavnoj vezi djeteta može iščitati i snažna antisemitska struja u hrvatskom društvu - čak 22 posto ispitanika je odgovorilo da bi se osjećali neugodno da im je dijete u vezi sa Židovom, dok je prosjek EU-a 13 posto.

Još više je onih koji ne bi gledali blagonaklono na ljubavnu vezu svojeg djeteta s osobom iz Azije, njih čak 29 posto (EU prosjek je 13 posto), a 29 posto ispitanih Hrvata ne želi ni da im dijete bude u vezi s tamnoputom osobom (EU prosjek je 16 posto). Čak 54 posto Hrvata bi se osjećalo neugodno da im je dijete u istospolnoj vezi, što pak podržava tek 25 posto Hrvata. Prosjek EU-a kaže da bi se 55 posto ljudi osjećalo ugodno u vezi činjenice da im je dijete u istospolnoj vezi.

Hrvati imaju u problem s budistima; čak 27 posto ispitanika je izjavilo da se ne bi osjećalo ugodno da im dijete bude u ljubavnoj vezi s budistom, dok je prosjek EU-a 16 posto.

Gotovo 40 posto Hrvata misli da se u školi ne smije učiti o spolnoj orijentaciji i različitostima

Iako su po većini kategorija Romi najviše diskriminirana skupina u Europskoj uniji, pa i po percepciji diskriminacije u Hrvatskoj, ipak je manji broj onih koji bi se osjećali neugodno da im je dijete u ljubavnoj vezi s Romom (i dalje poražavajućih 39 posto), nego u istospolnoj vezi.

Kada je riječ o edukaciji mladih o diskriminaciji i različitosti, ni tu se Hrvati nisu baš proslavili. Primjerice, prosjek EU-a je da 71 posto ispitanih smatra kako se u školama treba učiti o spolnoj orijentaciji i različitostima, dok to misli tek 58 posto hrvatskih ispitanika, a njih 38 posto smatra da se o tome u školi uopće ne smije učiti (EU prosjek je 24 posto u ovoj kategoriji).

Na pitanje o tome trebaju li službeni dokumenti sadržavati kategoriju trećeg spola za osobe koje se ne osjećaju ni kao muško ni kao žensko, 59 posto Hrvata smatra da ne trebaju, dok je prosjek EU-a tek 42 posto. 46 posto Europljana podržava uvođenje kategorije trećeg spola u dokumente, no samo 33 posto Hrvata.

Stoga i ne iznenađuje da izvještaj Eurobarometra konstatira da su u EU diskriminaciji najviše izloženi Romi te interseksualne i transrodne osobe. Ipak, pozitivno je da je u odnosu na prije četiri godine značajno porastao broj Europljana koji misli da države trebaju više raditi na integraciji Roma u društvo te da bi od toga svi imali koristi.

Hrvatska vrijednosno u društvu Mađarske i Bugarske

U svakom slučaju, kada se pogledaju stavovi koje su u ovom Eurobarometru izrazili Hrvati, jasno je da su oni bliži stavovima Bugara ili Mađara nego stavovima Nijemaca ili Iraca.

Očiti paradoks stavova Hrvata o diskriminaciji se pak ogleda u tome što misle da u Hrvatskoj ima manje diskriminacije nego je prosjek Europske unije, a istovremeno izražavaju stavove o LGBT ljudima, Romima, Židovima, crncima, Azijatima i tako dalje koji svjedoče o većem stupnju diskriminacije nego što je prosjek EU-a.