970

Lovro Kuščević podnio ostavku

Ministar uprave i politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević podnio je jučer poslijepodne ostavke na te funkcije, a premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je nakon višesatnog sastanka u središnjici stranke izvijestio novinare da je ostavke prihvatio.

"Ministar Kuščević i ja razgovarali smo i po mom povratku iz Poljske, i preko vikenda, i danas. On je dao na raspolaganje i mandat ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a. Ja sam kao predsjednik vlade i stranke prihvatio tu njegovu ostavku i on će napustiti obje ove dužnosti i vratit će se u hrvatski sabor", izjavio je Plenković. 

"S obzirom na sve aktivnosti proteklih tjedana u javnosti i medijima, procijenili smo da se time čini i velika šteta njemu osobno, a, naravno, i vladi i HDZ-u te da to nema nikakvog daljnjeg smisla. Ono što sada slijedi je da Kuščević u okviru svojih aktivnosti riješi sve te nedoumice koje se postavljaju u javnosti i na taj način omogući svoje političko djelovanje", kazao je Plenković.

Kuščević: Ponosan sam na sve

Lovro Kuščevič je rekao kako je svoj mandat dao na raspolaganje, a premijer Plenković ga je prihvatio.

"Ja sam odgovoran političar. Dugo sam u politici, imam iza sebe tri mandata općinskog načelnika, dva mandata županijskog vijećnika, tri puta sam imenovan za ministra i jasno mi je da ova negativna medijska percepcija, temelj svih neosnovanih napada na mene, predstavlja veliki teret i na stranku i na vladu RH. Ja ne želim da ovoj vladi, koja dobro radi i ima izvrsne rezultate, budem uteg kako ti rezultati ne bi bili još bolji", rekao je Kuščević.

Dodao je kako će svoj rad nastaviti u hrvatskom saboru, kao županijski vijećnik u Splitsko-dalmatinskoj županiji i kao vijećnik u Općini Nerežišća. Zahvalio je kolegama u vladi i iz redova HDZ-a na suradnji, a premijeru što mu je dao priliku da dva puta bude ministar.

Oporba tražila ostavku

Njegovu ostavku su proteklih dana tražili predstavnici oporbe i koalicijski partneri u vladi.

Hrvatski sabor dopunio je u četvrtak dnevni red oporbenim prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja ministru uprave Lovri Kuščeviću, a podnijela su ga 43 zastupnika. SDP-ovcima su se u tom zahtjevu pridružili zastupnici HSS-a, GLAS-a, Kluba nezavisnih zastupnika te zastupnici SNAGA-e Goran Aleksić i Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović.

Oporba je zatražila izglasavanje nepovjerenja Kuščeviću jer je "tijekom obnašanja dužnosti načelnika Općine Nerežišća, a potom ministra pokazao da mu zaštita javnog interesa nije bitna i svoje je privatne, imovinske interese kontinuirano stavljao ispred javnih te zlouporabom položaja na kojima se nalazio ostvario milijunsku imovinsku korist".

Sa 16 godina ušao u HDZ, s 44 je bogataš koji ne zna objasniti svoju imovinu

Kuščević je, prema vlastitom priznanju, u HDZ ušao maloljetan. Sa 16 godina. Nedavno je pokušao objasniti kako je u 44 godine života postao milijunaš.

To objašnjenje sada već bivšeg ministra bila je reakcija nakon niza otkrića o njegovoj imovini. A tih "otkrića" bilo je puno.

Sve je počelo kada je Index početkom svibnja objavio da se u bračkoj uvali Grška, na idiličnoj osami, nalaze dvije kuće kojima je formalni vlasnik Ivica Žuvić, brat supruge Lovre Kuščevića. Nije bilo nikakve sumnje da je njihov česti korisnik, a prema nekim indicijama i prikriveni vlasnik, upravo Kuščević.

Sve je krenulo Indexovim otkrićem o uvali Grška

Kuščevićevo nepobitno vlasništvo nad objektima nismo utvrdili, no došli smo do niza zanimljivih podataka. Žuvić je u Kuščevićevu načelničkom mandatu postao i vlasnik stana POS-a i parcele u uvali Grška. Na njoj je, zahvaljujući izmjenama u mandatu dok je Kuščević bio općinski načelnik, dopuštena gradnja gospodarskih objekata.

Stanje u zemljišnim knjigama nije bilo usklađeno s katastarskim stanjem, a utvrdili smo da oboje nije u suglasnosti s realnim stanjem. Tako katastar spominje samo jedan gospodarski objekt, u zemljišniku ga nema, a na terenu se vide dvije kuće. To će se pokazati čest slučaj s Kuščevićevim nekretninama.

Kupuj jeftino, prenamijeni zemljište, gradi, zaradi i uživaj

No tu nismo stali. U svibnju smo otkrili kako je Žuvić 2012. godine u bračkoj uvali Grška kupio maslinik od 518 kvadratnih metara i pripadajuću gospodarsku zgradu površine 75,86 kvadrata. Ivica Žuvić, ponovimo to još jednom, brat je Kuščevićeve supruge koji je samo dvije godine prije toga dobio stan iz programa poticane stanogradnje, kakve obično dobivaju - socijalni slučajevi.

A da bi kupio taj stan, morao je podići kredit za koji mu je šogor Lovro bio i sudužnik. Radilo se o kreditu od 27 tisuća eura, što znači da je to bio samo dio iznosa za stan. No dvije godine kasnije Žuvić je uložio u uvalu. Kupljena gospodarska zgrada bila je ruševna vapnenica, jednostavna konstrukcija za tradicijsko dobivanje vapna. Na kraju je ispala - vila.

U zemljišniku se navodi kako se na parceli u Grškoj nalazi gospodarska zgrada koja ima određenu namjenu, a to bi bila staja, svinjac ili možda spremište za alat. No u naravi je to fina kuća. Radi se o modelu koji je očito drag Lovri Kuščeviću jer se ne radi o jedinom takvom primjeru.

POS-ove zgrade za poticanje zarade od iznajmljivanja turista

U svibnju smo otkrili i da je načelnik Nerežišća na Braču, HDZ-ovac Svemir Obilinović, vlasnik stana u tamošnjoj zgradi POS-a koji iznajmljuje turistima. Pravo na kupnju stana iz programa društveno poticane stanogradnje, po cijeni nižoj od tržišne, dala mu je Općina dok je načelnik bio Lovro Kuščević.

A onda smo se uhvatili pitanja kako je to uopće Kuščević postao bogat. Štoviše, prema podacima iz imovinske kartice, Kuščević je bio najbogatiji ministar u vladi Andreja Plenkovića, a njegova imovina procjenjuje se na gotovo devet milijuna kuna.

Trgovina namještajem

Kuščević tvrdi da se u HDZ upisao dok je još bio maloljetan, sa 16 godina. Godinu kasnije upisao je Pravni fakultet u Splitu koji je završio s 24 godine, no pravom se nije bavio. Po povratku iz Splita postaje voditelj prodaje u dvjema tvrtkama, i to Carrara Brač za prodaju kamena i mramora koja je te 2000. godine imala tri zaposlenika i prosječnu plaću od 2364 kune, te u tvrtki Bolka. Obje tvrtke su propale nekoliko godina nakon Kuščevićeva angažmana.

Tada smo, prije više od mjesec dana, objavili detalje oko Kuščevićeve tvrtke koja se ovih dana ne skida s naslovnica mainstream medija.

Naime, Kuščević je 2002. godine osnovao tvrtku "Kuščević d.o.o.", s početnim kapitalom od 20 tisuća kuna koja je kasnije propala. Točnije, otišla je u stečaj s više od tristo tisuća kuna duga državi za razne poreze te preko milijun kuna dugovanja prema dobavljačima. Bila je riječ o trgovini namještajem.

Prije stečaja uzeo za sebe nekretninu koju je na kraju skupo prodao

Kuščević je bio direktor te tvrtke do 2005. godine, kada je postao načelnik Općine. U vlasničkoj je strukturi ostao sve do 31. ožujka 2010., kada jedini vlasnik postaje njegov brat Branimir Kuščević. Ta tvrtka brisana je 2013. godine. Kuščević je tada govorio kako s tvrtkom još od 2005. godine nema nikakve veze. Pokazat će se kasnije kako to nije bila istina.

Naime, pokazat će se kako je Kuščević 2010. godine od svoje tvrtke kupio poslovni prostor u Supetru. Naime, tvrtka "Kuščević d.o.o." je 2005. godine kupila nekretninu u Supetru za 210.000 eura. Godinu prije stečaja, 2010. godine, imovina je izuzeta iz tvrtke i prodana Lovri Kuščeviću. Kako je objavio Jutarnji list, nakon što je Kuščevićeva tvrtka banci otplatila gotovo polovicu kredita za kupnju poslovnog prostora u Supetru, u iznosu od 210.000 eura, tu je nekretninu Lovro Kuščević 2010. godine od svoje bivše tvrtke dobio jednostavno preuzevši preostali iznos kredita od 117.000 eura te doplativši tvrtki svojih 13.000 eura.

Kuća uvijek ista, a na papiru se smanjivala

Godinu kasnije, 2011., tvrtka "Kuščević d.o.o." odlazi u stečaj s 1,3 milijuna duga prema državi i dobavljačima, a Lovro Kuščević 2013. godine je realizirao posao života. Naime, nekretninu koju je kupio od vlastite firme prodao je za gotovo tri puta veću cijenu. Točnije, prodao ju je za 301 tisuću eura i to Svpetrus hotelima. Ta je tvrtka bila među investitorima zbog čijih je projekata Općina Nerežišća, koju je prije ulaska u vladu vodio Kuščević, mijenjala prostorni plan uređenja. I to tri mjeseca nakon što im je Kuščević prodao svoje nekretnine.

No, ni tu nije kraj. Početkom lipnja otvaramo priču o njegovoj kući. Prema podacima iz imovinske kartice Lovre Kuščevića, njegova se kuća godinama smanjuje, premda je uvijek iste veličine.

U imovinskoj kartici iz lipnja 2011. godine, u rubrici "kuća s okućnicom" Kuščević, tada načelnik Općine Nerežišća, navodi površinu od 1000 metara četvornih i tržišnu vrijednost od sedam milijuna kuna. Istu vrijednost i površinu kuće s okućnicom zadržava i u izmjenama kartice u ožujku 2013. i travnju 2014. godine.

Kuščevićev zaborav upisa u katastar

No tada počinju čuda. U veljači 2016. godine opažamo prvu promjenu: nakon što Kuščević prelazi iz Općine u Ministarstvo graditeljstva, kuća prolazi metamorfozu. S tisuću kvadrata smanjuje se na 952, dok joj vrijednost pada za milijun kuna, na šest milijuna kuna.

Tu nije kraj. U listopadu 2017. godine Kuščević u imovinskoj kartici opet mijenja površinu pa sada stoji da mu se "kuća s okućnicom" prostire na 350 metara četvornih, ali joj je vrijednost i dalje šest milijuna kuna.

Drugim riječima, ako je vjerovati njegovoj imovinskoj kartici, vrijednost kuće prvo je pala za milijun kuna između 2011. i 2016. godine, da bi potom naglo porasla jer 350 kvadrata ima istu vrijednost kao i 952. A zapravo je ista.

Telegram je upravo za tu kuću otkrio da 11 godina nije upisana u katastar. Kuščevića, kao i sve ostale građane, na upis nekretnine u katastar obvezuje Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Telegram je od Državne geodetske uprave dobio potvrdu da je riječ o prekršaju i da će protiv Kuščevića pokrenuti postupak.

"Hvala Bogu, imam puno nekretnina"

Kuća koja na papiru ne postoji uredno se iznajmljuje turistima.

"Zaista sam to propustio. Tko će to pratiti. Bogu hvala, imam puno nekretnina. Zahvaljujući vama podnio sam zahtjev", rekao je Lovro Kuščević tada.

No, bolje da to nije rekao jer su njegove nekretnine, one neprijavljene, počeli tražiti novinari. I našli su. Na čestici u vlasništvu Kuščevića, označena kao 4038 k.o. Nerežišća koja se vodi kao pašnjak i cesta, ukupne površine 2648 četvornih metara, stoji još jedna njegova kuća i velika nadstrešnica koja pritom izlazi iz dozvoljenih gabarita.

Spomenuta parcela nije u građevinskom području, a Kuščević je svejedno uspio dobiti sve potrebne dozvole, iako na kraju ni ovu nekretninu nije upisao u katastar, na što ga obvezuje zakon.

Opet prenamjena zemljišta

Iz Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije u Supetru kazali su kako su Kuščeviću u listopadu 2011. izdali odobrenje za građenje objekta od 77 četvornih metara, a u siječnju 2016. i uporabnu dozvolu. To što čestica nije u građevinskoj zoni Kuščević je riješio prilično domišljato: prvo je zatražio dozvolu da tamo izgradi štalu koja se prema propisima smije podići na poljoprivrednom zemljištu. Kuščević je tada spominjao kokoši hrvatice.

"Radi se o konstrukcijama, montažama, hrpi lažnih dokumenata, netočnih fotomontaža koje se puštaju u medije, recikliranju teme iz 2009. godine, kad sam bio općinski načelnik Nerežišća", odgovarao je Kuščević.

Dvjema identičnim presudama sutkinje Domić dokopao se četiri parcele

Index je otkrio da je Kuščević stekao šest velikih parcela u svojim Nerežišćima na Braču za svega 50 tisuća kuna. Ne eura, kuna. Čak četiri, a među njima i dvije na kojima su mu kuće - vila i ona manja, takozvani kokošinjac - dobio je istoga dana, 13. studenoga 2003. godine, dvjema identičnim presudama Ivane Domić, bivše predsjednice supetarskog suda, protiv koje se godinama vodi sudski postupak baš zbog sličnih presuda donesenih između 1995. i 2004. godine.

Zemlja na moru koja košta 6 kuna po kvadratu

No tu nije bio kraj skupljanju zemljišta u obitelji Kuščević. U prosincu 2008. i 2009. godine, dok je Kuščević bio načelnik, njegova supruga Zorana kupila je dvije parcele za 50 tisuća kuna. Jednu, od kupaca iz Zagreba, platila je 20 tisuća kuna, dok je u drugu, kupljenu od danas pokojnog Nerežišćanina, investirala 30 tisuća kuna. U kupoprodajnim ugovorima nisu navedene površine parcela, a obje su naknadno cijepane i iz njih su nastajale nove čestice, no iz podataka dostupnih u zemljišniku i katastru može se zaključiti da se čestica kupljena od Zagrepčana u prosincu 2008. godine izvorno prostirala na 2952 metra četvorna, što znači da je plaćena minornih šest kuna po kvadratu, odnosno manje od eura po kvadratu.

Druga, kupljena od Nerežišćanina u siječnju 2009. godine, zauzimala je 804 četvorna metra. Dakle, da bi postala njezina vlasnica, supruga tada općinskog načelnika Kuščevića, platila je oko 37 kuna po kvadratu.

Prema službenim podacima općine Nerežišća, u toj zoni nije bila dopuštena gradnja sve do 2011. godine kada je, u jeku Kuščevićeva načelničkog mandata, prenamijenjena u građevinsku.

Kuščević je nakon svega bio bijesan.

"Radi se o organiziranom napadu na mene i na moj integritet pa čak i na članove moje obitelji", rekao je Kuščević.