970

Medvedovo priopćenje, u kojem kritičarima prijeti kaznenim progonom, rijetko je bizarno štivo. Analizirali smo ga

Finiš predizborne kampanje je po definiciji vrijeme kad se daju pregrijane izjave, kad se iskrenja među kandidatima znaju pretvoriti i u neugodne konflikte. Nezgodno je, pa čak i nepristojno kad se u takvu priču uplete državna institucija. Još je nezgodnije, pa samim tim i nepristojnije, kad se iz ministarstva saborskom zastupniku prijeti kaznenim progonom.

Problem s reakcijom Ministarstva hrvatskih branitelja na istupe Miranda Mrsića o braniteljskim mirovinama za koje kaže da Vlada njima kupuje glasove, međutim, još je i dublji. Neki od navoda iz resora koji vodi Tomo Medved graniče s bizarnima – i to s pogrešne strane.

KAZNENO DJELO KOJEG NEMA

U (nepotpisanoj) reakciji Ministarstva hrvatskih branitelja na stavove Miranda Mrsića, predsjednika stranke Demokrati koja je dio Amsterdamske koalicije, kaže se kako su njegove tvrdnje “uznemiravanje javnosti, a posebice braniteljske populacije” te da se radi o “opasnom i protuzakonitom presedanu koji u dobrom dijelu podliježe i kaznenom progonu”.

Problem je u tome što ne postoji kazneno djelo o kojem govore u reakciji Ministarstva branitelja. Ne postoji kazneno djelo uznemiravanja javnosti, a posebice braniteljske populacije. To su za Telegram potvrdila dva dobro informirana izvora iz pravosuđa, procjenjujući kako se u Mrsićevim istupima radi o uobičajenom i svakako legalnom političkom prepucavanju.

Ministarstvu hrvatskih branitelja poslali smo, stoga, upit oko toga na koje točno kazneno djelo misle, koji je zakon i članak tog zakona Mrsić prekršio. Kako je po članku 302. Kaznenog zakona stavak 2. neprijavljivanje kaznenog djela od strane službene ili odgovorne osobe koja je za to doznala obavljajući svoju dužnost također kazneno djelo, pitali smo Medvedovo ministarstvo i jesu li prijavili kazneno djelo Miranda Mrsića o kojem pišu.

Odgovore nismo dobili.

RAT I DALJE KOSI DEVET BRANITELJA – DNEVNO

U dijelu reakcije Ministarstva hrvatskih branitelja na Mrsićeve stavove o povlaštenim mirovinama iznosi se informacija s mirisom senzacije. Naime, kaže se kako je “6.579 hrvatskih branitelja umrlo tijekom 2017. i 2018. godine od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu”. To bi značilo da od posljedica ratnih zbivanja baš svakog dana u Hrvatskoj umire više od devet branitelja.

U ožujku prošle godine, međutim, Ministarstvo hrvatskih branitelja je predstavljajući program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iznijelo podatak da su u 2017. godini umrla ukupno 3.693 branitelja. Zlonamjernici bi ovdje mogli zaključiti kako Ministarstvo smatra da su svi ili najveći broj hrvatskih branitelja u posljednje dvije godine umrli od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu (koji je završio prije 24 godine).

Stoga smo pitali ministarstvo koje vodi Tomo Medved koliko je branitelja tijekom 2017. i 2018. godine umrlo, a da to nije bilo od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu? Na koji su način razlučili koji su branitelji umrli od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a koji od ostalih uzroka, nevezanih za rat? Tko je provodio takvo istraživanje i kako se u njemu utvrđivao uzrok smrti i njegova veza s Domovinskim ratom? Je li u tom istraživanju možda utvrđivana uzročno-posljedična veza između ranijeg umirovljenja i promjene životnog stila u medicinski rizičniji?

Odgovore nismo dobili.

(NE)RAZDVAJANJE MIROVINA

U svom današnjem odgovoru na reakciju ministarstva branitelja Mrsić je ustvrdio kako je ministar “Medved bio u Povjerenstvu za razdvajanje mirovina 2013. godine. Svjedočio je da razdvajanje mirovina niti jednog branitelja nije oštetilo ni za lipu, ali je omogućilo transparentnost sustava”. Mrsić i dalje smatra je razdvajanje radničkih i braniteljskih mirovina uvjet za izbjegavanje kolapsa cijelog mirovinskog sustava.

Ministar Medved je doista, ispred braniteljskih udruga, bio član Povjerenstva za razdvajanje mirovina za vrijeme mandata Vlade u kojoj je Mirando Mrsić bio ministar rada i mirovinskog sustava. Stoga smo pitali Ministarstvo da nas podsjeti na izjave gospodina Medveda iz tog vremena u kojima tvrdi suprotno – da su branitelji oštećeni razdvajanjem mirovina.

Odgovor nismo dobili.

USPORAVANJE, A NE OPORAVAK

Neobična argumentacija Ministarstva hrvatskih branitelja prelila se i na gospodarsku sferu. “Očito Mirandu Mrsiću ne odgovara što je ova Vlada toliko uspješna da je nakon najlošije Vlade, one Zorana Milanovića, uspjela uspostaviti red, stvoriti preduvjete za gospodarski oporavak…”, kaže se u reakciji s Trga Nevenke Topalušić 1.

Gospodarski oporavak je, međutim, počeo 2015. godine. Ako je vjerovati Eurostatu, BDP je u posljednjoj godini mandata Vlade Zorana Milanovića rastao za 2,4 posto. Godinu poslije, Hrvatsku je vodila Vlada Tihomira Oreškovića (koalicija HDZ-a i Mosta), a BDP je rastao za 3,5 posto. “Ova Vlada” o kojoj se govori u reakciji Ministarstva hrvatskih branitelja je (makar u svojoj prvoj inačici, prije izbacivanja Mosta, a “ubacivanja” HNS-a) dobila je povjerenje u Saboru 19. listopada 2016. godine. “Preduvjeti za gospodarski oporavak” koje je Vlada Andreja Plenkovića stvorila su, zapravo, prilično neobični, obzirom da je isti trajao već dvije godine prije Plenkovićevog dolaska u Banske dvore. Štoviše, nakon što su ti preduvjeti o kojima govori Ministarstvo stvoreni, rast BDP-a je usporio – u 2017. godini je rast iznosio 2,9, a godinu poslije 2,6 posto. Po najsvježijim Vladinim projekcijama za ovu godinu očekuje se rast BDP-a po stopi od 2,5 posto.

Kako su ovo lako provjerljive činjenice, nije bilo potrebe za posebnim pojašnjenjem Ministarstva hrvatskih branitelja.